Recensijona: Trijalvar te tschungarel

Dezember 5th, 2020  |  Published in Literatur & Bücher, Rassismus & Menschenrechte, dROMa (Magazin)

I Romengeri-tschaj Loretta: „Taj lakero dikipe. Oj aun tut dikel, ham oni interesi. Afka, sar te oj nischta buter na uscharel. Tutar na taj te avren­dar na. Tschak o fojimo nak taj sar oj poarvar pre va mi­cinlahi, lakero tscha­tschi­kano phu­ripe phu­kavnahi. Jek phuri tschaj, afka oj viri­kinlahi.“ Andi kipengeri kenva Jek kipengeri kenva andar i Italija

O Davide Reviati adala komikakera kenvaha bojd jek bari­kano cajch­nimo taj phu­kado fala­to adale ko­jastar scho­fin­tschaha. Ham ov o pal­gondo­li­nip­tscha upre jek itali­tiko ter­nipe la his­to­ri­jaha le Romen­dar khe­tan gom­bo­sintscha. Jeka tema­ke, savake o phu­kaji­pe na bar­tschim hi.

Jek kenva pherdi hischenca hi, uduane sundikipes­kere kojen­ca, bibas­tale phu­venca. Andi Graphic Novel le italitike cajch­ne­ristar Davide Reviati, savi akan te ando nimtsch­ko prik­bescha­ripe angle paschlol, o reja­lismus taj o bibas­tale sudi­kipes­kere sek­venca khetan fojinen. Taj na mindig nan dschan­do, kaj o jek kise­tinel taj o kija kes­dinel.

Andi bojd 600 riktschengeri sorali kenva, o Reviati mindschart duj histo­riji phukal: Ada hi upri jek rik jek o auto­bijo­grafi­schi inspi­rirti phu­kajipe jeke upre bartscho­jipes­tar andi nordi­tiki itali­tiki pro­vinca, valakada ando 1960te vaj 1970te berscha, ande jek tikno gav, kaj o tschave upro mesuji pumen khe­len taj o terne pumari cajt le dschi­niha taj le tschojn­tenca mule tscha­lan. Ando masch­ka­rutno punkto terdschon o but­jakere isch­kolasch­tscha Guido, Grisù taj Katango, save pu­mare dschi­vipeha na tscha­tschikan valaso te kes­dinel dschanen. Ando si­kajipe tschak igen tschule aun te dikel pumen muken, on mere­scheder telal usi len kifinen, duach o gaves­kere diskos ciden vaj billard ando mo­jakero khelen.

Nan asaj barikano
Taj adaj hi akor upri avri rik i histo­rija le drama­tischi tala­linip­tschen­dar jeka Romen­ge­ra-fa­mili­jaha andar i Slovenija, savi pe ande jek phuro gadschi­kano kher, avral o gav, tel mukla. Ando gav le „Zigeu­neren­dar“ nika na kamla valaso te dscha­nel. Amen prindscha­ras amen, ham upri dis­tanca li­kerde le on, on upre len­gero than bitschade on, avral anglo gav. „Buteder na dscha­nav, taj ada meg igen but hi“, phenel o phu­kajaschi jefkar: „Nan asaj barikano. Tschak Zi­geunertscha hi, so adaj dschan­do te ol?“

But te na pedar i Romengeri-tschaj Loretta nan te schunel. On le ge­nasch­tschen tschak min­dig andar i perspek­tiva le ter­nendar resel, save lake jefkar bi­bastale, taj jefkar schukar di­kiptscha palal tschiden. O tschave bara pal late tschiden, tel la diken taj schi­kani­rinel la, te seksu­jeli. I bibast la Loretta­kere dschi­vipestar tschak ande tschule falati pe sikal. Ham i tschaj jekeske ojs barikano koja dur ando pal­gondo­li­nipe atschol. „I Lo­retta asaj phuri hi sar amen, ham imar akor afka oj sina, hot amari daj schaj oj ujahi“, hi o pal­gondo­linip­tscha le Guidostar upri ba­rikani tschaj: „Taj lakero dikipe. Oj aun tut dikel, ham oni interesi. Afka, sar te oj nischta buter na uscharel. Tutar na taj te avren­dar na. Tschak o fojimo nak taj sar oj poarvar pre va mi­cinlahi, lakero tscha­tschi­kano phu­ripe phu­kavnahi. Jek phuri tschaj, afka oj viri­kinlahi.“

Cajchnimi rolengeri prosa
Imar o erschti harne pasasch­tscha, kaj o famili­jakere dschene le Ro­mendar and vodim on, but Ro­men­ge­re-kli­scheji tel peren: Amen dsche­nen dikas, save nischta vert nan, save tschak upro maripe ar hi, marip­tscha upro poschtito, i tschuri andi dumuk. Draba, prosti­tuci­jona, andpha­ge­rip­tscha. Taj akor i Loretta: I tschaj, afka ar ditschol, hot oj i je­koschni tschaj la fami­lijatar hi, resel amen ando phu­kajipe sar jek varn marha, savi dauch o vescha naschel taj ando schia­nakero kher le gadschen­dar, tel mutrel vaj tel hil. Taj o dschuvla akan erscht te hal la dine, sar jeka matschka, savi dro­meske hi.

He, ada sa jek cajchnimi rolengeri prosa hi. Adaj o Guido taj leskere paj­taschtscha va­keren; o bibas­talo diki­pe upri Romen­geri-fa­milija oda hi le dschenendar andar o gav, save lo­schande hi, le hosime noch­beriske sakone ko­jaske o vitesi ando botsch­kori te ispi­del te dschanel.

Bari sor le kipendar
O problemo odoj ande paschlol, hot o pisimaschi adala bi­bas­tal perspek­tivake, savi ov te sikal taj aun te taga­tinel kamla, ham na but gejng te be­scharel dschanel. I kipen­geri kenva andar adala sterejo­tipischi dikiptscha na lakel buter ari. Kekaj te o phu­kajipe adaj andi avrutni perspek­tiva ande bujinel, andar savi o terne upro Roma tel diken, o kipi, save adaj upre vrisch­tschan­de ule, ando kher terde antschon. Adaj te jek and ispidimo falato pedar o NS-flo­goskero murda­ripe vaj jek kisetinipeskero alav pedar i pol­nitiki Romen­ge­ri-po­esi­jasch­kija Papusza (Bronisława Wajs) na dscha­nel buter valaso andi tscha­tschi rik te irinel. Taj kaj te o Reviati mindig tschak le „Zigeu­nerendar“ vakerel (so te upro loko prik­be­scharipe pal dschal), nan te ada adaj tscha­tschikan jek po­moschago.

O Romengere-figurtscha andi kenva hat tschak jek atschon: Sikaji­pe le avrestar, miste­rijesi, tel dikle, kamle. Taj te o pisi­maschi amen ando kise­tinipe meg te dschanel mukel, hot o Grisù, savo angloda le kijiloha, meg upro „Zigeu­nertscha“ and tschalal kamlahi, paloda jeka Sin­tezaha jek fa­milija kerla, ada ar pe kerel sar jek na vodimo di­daktischi ki­setini­pes­kero probo.

Kritika paloda al
„Mro erschti gondo schoha nan panasi tschijipe“, phentscha o pisimaschi taj ilustratori jefkar upro phutschajipe, saj dur le te jek kheta­nipes­kero kritischi in­teresi aun tradel: „Mro erschti kivanipe uso pisini­pe taj cajch­ninipe mindig oda hi, jeke palgon­do­lini­peske jek hango te del, jek kher, savo o cile pal­gon­doli­niptscha ande tscha­pinel taj len sitalinel taj dschanel, sar lenge jek fape­kamli sintesa del. Akor erscht, paloda, i kritika prik lel.“

Kada ov ando andrutno dikipe le gaveskere ternendar atschol, ada keripe o Reviati igen latsche scho­fintscha: min­dig akor, te ov lengero du­kajipe taj o pha­geri­pes­kero mur­schengero gondo upre si­katscha, ande savo on astarde hi. Taj len­gero melalo rasismus, o bibas­tale koji taj lengero ho­sinipe, o maripe, savo uschardo andi diha paschlol. Ada sa, kerel „Trijalvar te tschun­garel“, use jek na­soralo, darjardo dschi­vipes­kero dscho­nintscha­go – pedar o vite­siskero oja­vipe andi ajgeni holi.

Le Roman Urbaneristar

Davide Reviati: Trijalvar te tschungarel, prikbescharipe andar i italitiki tschib le Myriam Alfanostar, Avant-falog Berlin, ar dim an­do sep­tem­be­ri 2020, 562 rik­tscha. → www.avant-verlag.de

Uso pisimaschi:
Davide Reviati, 1966 ande Ravenna upro them alo, komikakero pisimaschi, ilustra­tori (use Il Manifesto, La Stampa taj L’Unità) taj filma­kero ken­vakero pisi­maschi hi. I kenva „Sputa tre volte“ („Tri­jalvar te tschun­garel“) 2016 andi Italija, pal efta ber­schen­geri buti, le pra­di­pes­ke angli terdschar­di uli. I kenva ando terno linaj te ando englitiko prik­be­scha­ripe ari ali.

Ando: dROMa 59, Linaj/Terno dschend 2020 (→Temakeri heftli­na: Literatur/Li­te­ra­tura)


Comments are closed.